“Ukupno postoji 12.807 vrsta kineskih medicinskih materijala i 1.581 vrsta lijekova za životinje, što čini oko 12%. Među tim resursima ugrožena je 161 vrsta divljih životinja. Među njima, rog nosoroga, tigrova kost, mošus i prah medvjeđe žuči smatraju se rijetkim ljekovitim materijalima za divlje životinje.” Populacija nekih ugroženih divljih životinja, poput pangolina, tigrova i leoparda, znatno je smanjena zbog potražnje za medicinskim lijekovima, rekao je dr. Sun Quanhui, znanstvenik iz Svjetskog društva za zaštitu životinja, na stručnom seminaru “Medicina” 2020. za čovječanstvo” 26. studenog.

Posljednjih godina, potaknute međunarodnom trgovinom i komercijalnim interesima, rijetke i ugrožene divlje životinje općenito se suočavaju s većim pritiskom preživljavanja, a velika potrošnja tradicionalne medicine jedan je od važnih razloga za njihovo izumiranje.

"Ljekoviti učinci divljih životinja zapravo su precijenjeni", rekao je Sun. U prošlosti nije bilo lako nabaviti divlje životinje, pa su ljekoviti materijali bili relativno rijetki, ali to ne znači da su njihovi ljekoviti učinci bili čarobni. Neke lažne komercijalne tvrdnje često koriste nedostatak lijekova za divlje životinje kao prodajnu prednost, dovodeći potrošače u zabludu da kupuju srodne proizvode, što ne samo da intenzivira lov i uzgoj divljih životinja u zatočeništvu, već i dodatno povećava potražnju za ljekovitim divljim životinjama.

Prema izvješću, kineski ljekoviti materijali uključuju bilje, mineralne lijekove i lijekove za životinje, među kojima biljni lijekovi čine oko 80 posto, što znači da se većina učinaka lijekova za divlje životinje može zamijeniti raznim kineskim biljnim lijekovima. U davna vremena lijekovi za divlje životinje nisu bili lako dostupni, pa se nisu naširoko koristili niti su bili uključeni u mnoge uobičajene recepte. Uvjerenja mnogih ljudi o medicini za divlje životinje proizlaze iz pogrešnog uvjerenja "nestašica je vrijedna" da što je lijek rjeđi, to je učinkovitiji i vredniji.

Kao rezultat ovog potrošačkog mentaliteta, ljudi su još uvijek spremni platiti više za proizvode od divljih životinja iz divljine jer vjeruju da su bolji od životinja iz uzgoja, ponekad kada su divlje životinje iz uzgoja već na tržištu u medicinske svrhe. Stoga razvoj farmaceutske industrije uzgoja divljih životinja neće istinski zaštititi ugrožene vrste i dodatno će povećati potražnju za divljim životinjama. Samo smanjenjem potražnje za konzumacijom divljih životinja možemo pružiti najučinkovitiju zaštitu ugroženih divljih životinja.

Kina je oduvijek pridavala veliku važnost zaštiti ugroženih ljekovitih divljih životinja. U popisu samoniklih ljekovitih materijala pod državnom ključnom zaštitom jasno je navedeno 18 vrsta ljekovitih životinja pod državnom ključnom zaštitom, a podijeljene su na ljekovite materijale prvog i drugog razreda. Za različite vrste lijekova divljih životinja propisane su i mjere korištenja i zaštite ljekovitog materijala I. i II.

Još 1993. godine Kina je zabranila trgovinu i medicinsku upotrebu roga nosoroga i tigrove kosti te je uklonila srodne medicinske materijale iz farmakopeje. Žuč medvjeda uklonjena je iz farmakopeje 2006., a pangolin je uklonjen iz najnovijeg izdanja 2020. Nakon pandemije COVID-19, Nacionalni narodni kongres (NPC) odlučio je revidirati Zakon o zaštiti divljih životinja Narodne Republike Kine (NR Kina) po drugi put. Osim zabrane konzumacije divljih životinja, njime će se ojačati prevencija epidemije i nadzor provedbe zakona nad farmaceutskom industrijom divljih životinja.

A za farmaceutske tvrtke nema prednosti u proizvodnji i prodaji lijekova i zdravstvenih proizvoda koji sadrže sastojke iz ugroženih divljih životinja. Prije svega, postoji velika polemika oko korištenja ugroženih divljih životinja kao lijeka. Drugo, nestandardizirani pristup sirovinama dovodi do nestabilne kvalitete sirovina; Treće, teško je postići standardiziranu proizvodnju; Četvrto, korištenje antibiotika i drugih lijekova u procesu uzgoja otežava osiguranje kvalitete sirovina ugroženih divljih životinja. Sve to donosi veliki rizik tržišnim izgledima povezanih poduzeća.

Prema izvješću “Utjecaj napuštanja proizvoda ugroženih divljih životinja na tvrtke” koje su objavili Svjetsko društvo za zaštitu životinja i Pricewaterhousecoopers, moguće rješenje je da tvrtke mogu aktivno razvijati i istraživati ​​biljne i sintetičke proizvode kako bi zamijenile proizvode ugroženih divljih životinja. To ne samo da uvelike smanjuje rizik poslovanja poduzeća, već i poslovanje poduzeća čini održivijim. Trenutačno se stavljaju na tržište ili su podvrgnuti kliničkim ispitivanjima zamjene za ugrožene divlje životinje za medicinsku upotrebu, kao što su umjetne tigrove kosti, umjetni mošus i umjetna medvjeđa žuč.

Medvjeđa žuč jedna je od najčešće korištenih biljaka ugroženih divljih životinja. Međutim, istraživanja su pokazala da razne kineske biljke mogu zamijeniti medvjeđu žuč. Odustajanje od divljih životinja i aktivno istraživanje biljnih lijekova i umjetnih sintetskih proizvoda neizbježan je trend u budućem razvoju farmaceutske industrije. Relevantna poduzeća trebala bi se pridržavati orijentacije nacionalne politike zaštite ljekovito ugroženih divljih životinja, smanjiti svoju ovisnost o ljekovito ugroženim divljim životinjama i kontinuirano poboljšavati svoju sposobnost održivog razvoja dok istovremeno štite ljekovito ugrožene divlje životinje kroz industrijsku transformaciju i tehnološke inovacije.